Treba li mi psihoterapija?
Nekoliko puta tjedno dobijem sličan telefonski poziv od potencijalnih klijenata.
Dobar dan… Imam nekih problema, ali nisam siguran treba li mi zaista psihoterapija…
U tom trenutku, svjesna svih mogućnosti i benefita terapije, sve što želim je zavikati DA! TREBA! DOĐITE!
Ali ne činim to. Znam koliko je snage trebalo da me ljudi uopće nazovu i koliko je riječ psihoterapija tabu u društvu. Znam i zašto me toliko oprezno pitaju treba li im to zbilja.
Jednostavno – zato što se boje. Boje se ostati u stanju kakvom jesu, a koje ih je uopće nagnalo da potraže psihoterapeuta, a boje se i čuti da trebaju doći na psihoterapiju.
Društvo nas je sve skupa naučilo da je briga o mentalnom zdravlju nepotrebna – da je najbolje da se „trgnemo“, „počnemo raditi nešto korisno“ ili „počnemo pozitivno razmišljati“. Psihoterapija se smatra apsolutno zadnjim korakom – znakom potpunog sloma. Na psihoterapiju se ide samo onda kad su iscrpljene baš sve druge mogućnosti i kad osoba zbilja više ne može funkcionirati.
Zbog takvog stava ljudi nisu sigurni treba li im psihoterapija; još uvijek funkcioniraju. Možda ne onako kako bi htjeli, ali guraju, muče se i dani prolaze. Preživljavaju.
I zbog toga nikad na prvu ne govorim da im psihoterapija apsolutno treba. Umjesto toga, postavim tri jednostavna pitanja.
Što vas je navelo na razmišljanje o psihoterapiji?
Koliko ste zadovoljni svojom trenutnom životnom situacijom?
Da situacija ostane ovakva kakva jest idućih nekoliko mjeseci ili godina, što mislite kako biste se osjećali?
Za većinu ljudi preživljavanje nije način na koji bi htjeli provesti ostatak života. Shvaćaju da žele više od života – biti energičniji, osjećati se bolje, zauzeti se za sebe, imati bolje odnose s ljudima, ostvariti svoje potencijale. A psihoterapija je upravo put prema tomu.
Ona nipošto nije samo za ljude koji su došli do ruba; ona je za svakoga tko želi živjeti bolje.
U nastavku donosim nekoliko najčešćih razloga zbog kojih se ljudi javljaju na psihoterapiju; možda je među njima i razlog zbog kojeg čitate ovaj članak?
Ne osjećate se baš „sasvim svoji“
U životu nam se pojave faze kad nam je teško odrediti što je zaista problem, ali se u nekim situacijama ne možemo prepoznati. Možda smo plačljiviji nego inače; možda bezvoljniji ili eksplozivniji. Možda se više svađamo s partnerom ili imamo kraći fitilj na ponašanje djece. Takve promjene znaju signalizirati probleme s mentalnim zdravljem na kojima je važno raditi prije nego što se pogoršaju. Što god od toga bilo, vrijedno je pogledati u sebe – što se promijenilo? Izvlače li možda svakodnevne situacije neke osjećaje koje smo potisnuli? Ili možda uporno pokušavamo riješiti probleme na isti način, koji ne funkcionira? Psihoterapija je put otkrivanja odgovora na ta pitanja.
Štetite sami sebi ili razmišljate o tome da se ozlijedite
Kad govorimo o samoozljeđivanju, pred očima uglavnom imamo tinejdžere koji se žiletima režu po rukama. Iako takvo ponašanje nije zanemarivo, lepeza autodestruktivnih ponašanja je zapravo puno šira. Štetiti sami sebi možemo upuštajući se u rizična seksualna ponašanja, pretjerujući s alkoholom ili hranom, pretjeranim gledanjem TV-a u vrijeme kad bismo trebali raditi nešto drugo i slično. Ukoliko se upuštate u takva ponašanja kako biste se osjećali bolje i teško vam je prestati, važno je da potražite stručnu pomoć kako biste naučili nove načine suočavanja sa stresom.
Izgubili ste nekoga ili nešto što vam je važno
Iako su gubici prirodan dio života, to ne znači da ih lako podnosimo. Gubitak bliske osobe, razvod, selidba, gubitak kućnog ljubimca, neke vrlo sentimentalno važne stvari – sve to može negativno utjecati na vaše mentalno zdravlje. Okolina često ne priznaje težinu našeg gubitka ili požuruje oporavak, što može izazvati krivnju. Također, način na koji smo se naučili nositi s tugom ne mora biti dobar ni efikasan. Psihoterapija može pomoći u nošenju s gubitkom i otkrivanju novih snaga.
Želite se poboljšati u nekom aspektu života
Postoje situacije u kojima osjećamo da je važno da budemo još bolji – na primjer, posao nam ovisi o tome da prevladamo strah od javnih nastupa; opstanak veze nam ovisi o tome da posvetimo više pažnje partneru; druženje s grupom prijatelja nam ovisi o tome da naučimo bolje organizirati vrijeme. Koji god aspekt života željeli poboljšati, u psihoterapijskom radu možemo otkriti bolji i zdraviji način življenja.
Razloga za rad na sebi ima bezbroj; ovdje su navedeni samo neki najčešći. Ukoliko u bilo kojem trenutku osjetite da niste zadovoljni svojim mentalnim zdravljem, vrijeme je da posjetite psihoterapeuta.
Zainteresirani ste početi raditi na sebi? Dogovorite svoj termin!
Slični članci
Postupate li iz mržnje ili iz ljubavi prema sebi?
Postupate li iz mržnje ili iz ljubavi prema sebi? U društvu koje profitira od tvoje sumnje u sebe, voljeti samog sebe je revolucionaran čin. Murray
A kao Autentičnost
A kao Autentičnost Da bismo bili autentični, moramo njegovati svoju nesavršenost i ranjivost. Moramo vjerovati da smo vrijedni ljubavi i prihvaćanja baš takvi kakvi jesmo.
